Prije nego li rijeka Krka uplovi u more, stvara si svoj put kroz kraška polja lomeći surove kanjone, sve dok naposljetku ne dosegne more Šibenske luke. Ne samo prirodna ljepota rijeke već brojni geomorfološki fenomeni karakteristični za kraške rijeke i naposljetku bogata i autohtona vegetacija i bogata fauna, su bile presudne da se dvije trećine rijeke Krke proglase nacionalnim parkom.

Na mjestu gdje se Krka smiruje i naginje u veliki katarakt, na njegovoj desnoj obali leži slikoviti gradić Skradin.

Grad Vodice koji je danas potpuno usmjeren na turizam dobio je ime po velikim količinama vode u svojoj blizini. Prvi put se spominje početkom 15. stoljeća. Od Turaka se branio čvrstim zidinama sa brojnim utvrdama od kojih je sačuvana samo Ćorić utvrda.

Tridesetak kilometara Jadranskom magistralom jugoistočno od Šibenika, nalazi se prelijepi gradić Primošten, sagrađen na malom otoku koji se za vrijeme turske opasnosti branio zidinama i kulama tek pokretnim mostom povezan sa kopnom. Tek kasnije je most zamijenio nasip.

Obližnji Pirovac treba spomenuti posebno zbog kompleksa Šibenske plemićke obitelji Draganić iz 16. stoljeća te gotičkog sarkofaga ukrašenog reljefima u obiteljskoj grobnici Draganić- Vrančić.

Šibensko morski pojas ima najveći broj otoka od svih hrvatskih regija na Jadranu. Kornatski arhipelag, najrazvedeniji i najgušća grupa otoka na Mediteranu, broji oko 150 otoka. Zbog svojih posebitosti krajolika bilo je neophodno zaštiti ovo izuzetno područje od uništavanja i pretjeranog iskorištavanja proglasivši ga 1988. nacionalnim parkom.

Kako je područje uvale Telašćica na Dugom otoku bilo posebno ugroženo izgradnjom, stoga je 1988. posebno proglašeno parkom prirode. Od tri skupine Kornatskih otoka, dva su zaštićena granicama nacionalnog parka te ukupno broje 101 otok.

Od Šibenskih otoka posebno treba spomenuti Murter sa svoja četiri naselja, koji je i krovni otok svih Kornata. Tu se uzgajaju masline, stoka te lovi riba, a neki od najboljih drvenih brodova se još grade u Betini.

Tijekom renesansnog razdoblja, otok Prvić je bio mjesto brojnih ljetnikovaca šibenskog plemstva, uključujući i poznatog izumitelja i lingvista Fausta Vrančića. Zlarin je poznat po svojim roniocima koralja, a Krapanj po svojim spužvarima. Žirje i Kaprije su najudaljeniji otoci Šibenskog arhipelaga.