Otok Pag je površinom 5 najveći otok na Jadranu, ali je duljinom obale od 269,2 km najrazvedeniji otok Jadrana, prepunom zaljeva, uvala, rtova i plaža. Otok je poznat po svojoj slaboj pokrivenosti vegetacijom te ga se često uspoređuje sa Mjesečevom površinom. Zbog položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine ( osobito zimi ) pušu jake bure, otok Pag je gotovo čitav prekriven posolicom iz Velebitskog kanala.
Na otok se, s južne strane iz pravca Zadra, tj. Posedarja može stići mostom, Paški most je dug 310 m, ili trajektom na sjeveru otoka iz luke Prizna do Žigljena na kopnu.
Otok Pag je jedini hrvatski otok koji je podijeljen između dvije županije. Sjeverni dio otoka ( Grad Novalja ) nalazi se u Ličko-senjskoj , a južni ( Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana ) u Zadarskoj županiji.
Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara jedinstven dojam. Upravo to aromatično bilje osnova je u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru. U gastronomskoj ponudi prvoklasni je ovčji sir i janjetina, te razni morski specijaliteti. U kopnenom produžetku plitke uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato.
Pag pruža neobične oblike, divlju egzotiku, pitome oaze, planinarske staze i plitke zaljeve čiji bi obilazak trajao i nekoliko dana. Putovanja sjevernim dijelom otoka preporučljiva su samo u ljetnim sezonama, tada svatko tko ima planinsko-istraživačkog duha u sebi, može doživjeti nezaboravne krajolike, van vreve i u posebnom svijetu kamena i mora.
Zemljopisni položaj otoka Paga omogućava svakom posjetitelju brze i lagane izlete do najvećih hrvatskih nacionalnih parkova ( Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica, Kornati).
Posjetiteljima preporučamo da posjete i bogatu kulturno-povijesnu baštinu, te pogon za dobivanje i preradu soli, a posebno treba istaknuti unikatnu vrijednost paške čipke koja je i zaštitni znak prepoznatljivosti otoka Paga i lijep suvenir.