Šćedro je gotovo nenastanjen otoke iznimne ljepote, smješten tek 2,700 m od južne obale otoka Hvara, južno od mjesta Zavala. Ima dvije duboke i zaštićene uvale koje su imale vrlo važnu ulogu u povijesti brodarstva na Jadranu poradi svoje zaštitničke kvalitete (štedri na starom Slavonskom znači velikodušan, otud i ime Šćedro). Prema Statutu iz 1331, otok je bio općinsko vlasništvo namijenjen ispaši.

Šćedro nudi ugodne šetnje, dobro kupanje te predivne vidike, posebno na njegovoj zapadnoj strani gdje se pruža predivan pogled na hvarsku planinski greben posebno lijep za zalaza sunca. Najviši vrh na Šćedru je tek 110 m iznad morske razine. Klima je čak blaža nego na otoku Hvaru te, zahvaljujući noćnim rosama, ovdje su u prošlosti uspijevale pšenične žitarice, što se može vidjeti po plugu sa Šćedra u Etnografskom muzeju u Stari Gradu.

Stoljećima je otok bio obrastao šumama. Posebno je lijepa borova šuma na istočnom dijelu otoka. Na lokaciji Stare Stine je još vidljiva stara kava, iz koje se vadio gips za uređenje baroknih kapelica u hvarskoj katedrali. Povijesni spomenici otočića uključuju dobro očuvan Ilirski stećak impozantnih dimenzija te ostatke dominikanskog samostana te crkve Sv. Marije Velikodušne, nazvane po imenu otoka, iz 1465.