Biograd je luka i značajno turističko mjesto, 29 km južno od Zadra te 44 km sjeverno od Šibenika. Brojna naselja uključujući i grad Biograd nalaze se na relativno niskoj, lako dostupnoj obali Zadarskog obalnog pojasa. Grad leži na malom rtu koji zatvara atraktivnu uvalu Bošana. Malo južnije se nalazi i druga uvala, Soline, sa velikom pješčanom plažom.

Okolno područje obiluje vrlo gustom borovom šumom. Navedene šume kao i ostala mediteranska vegetacija, prostrane pješčane plaže (Soline, Crvena Luka), ugodna klima, mnogi slikoviti otoci i otočići blizu obale, te široko Vransko jezero (pecanje, lov peradi) su pridonijeli da se Biograd razvije u vrlo značajno turističko odredište.

Danas primarno turistički okrenut, Biograd je igrao vrlo važnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Sagrađen je i utvrđen u 9. i 10. stoljeću na malom poluotoku. Od samog osnutka je pripadao hrvatskoj etnološkoj i kulturnoj osnovi. Bio je sjedište okruga Sidra a u 11. stoljeću je postao sjedište hrvatskog kralja Petar Krešimir IV te centar biskupije. U ovom periodu su izgrađeni muški i ženski benediktinski samostan i sjemenište.

Biograd je potpuno uništen tijekom napada venecijanske flote 1225. Njegovi stanovnici su pobjegli na otoke te gradove Skradin i Šibenik. Benediktinski svećenici su se premjestili u Tkon na obližnjem otoku Pašmanu, časne sestre u Zadar a biskup u Skradin. Hrvatska prijestolnica je ostavljena u ruševinama. Nikad nije povratila staru slavu jer je tijekom venecijanske uprave bila tek granično mjesto protiv Turaka. Ostaci srednjevjekovnih građevina su pak istraženi kao arheološki lokaliteti od nacionalne važnosti.

Nedaleko od Biograda se nalazi Vransko jezero, koje je zapravo poplavljeno kraško polje. Rimski grad Zadar je odavde dobivao vodu preko akvadukta. Vransko jezero je danas poznato ornitološki rezervat brojnih vrsta močvarnih ptica. Nedavno je proglašen parkom prirode.