Sali je naselje i lučica u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka. Ime je dobilo po nekadašnjim solanama i pod tim se imenom prvi put spominje 1105. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i prerada ribe te turizam. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduž otoka; trajektna veza sa Zadrom. Jahte mogu sidriti u vanjskom dijelu luke; za sjeveroistočnog vjetra u uvali Sašica, sjeverozapadno od Salija.

Župna crkva Uznesenja Marijina podignuta je na mjestu ranosrednjovjekovne crkve (ostaci fragmenata s pleternom ornamentikom); ulazni dio s gotičkim svodom ostatak je crkve koju je gradio majstor Juraj Lukačević 1465. Oltarni prostor izgrađen je 1584. (glagoljski natpis nad vratima). Monumentalni glavni oltar (XVII. st.) ima baroknu palu s naknadno umetnutom ranorenesansnom slikom Majke Božje s djetetom iz XV. st. (prvobitno dio poliptiha kojemu pripada i Mrtvi Krist desno od oltara), a pripisuje se Jurju Ćulinoviću. Crkva sv. Roka spominje se prvi put 1644. (proširena 1855.). Od stambene arhitekture zanimljive su renesansna kuća Rančić, dvije renesansne kuće (prije Gverini) s ostacima prostranog parka i barokna kuća Petricioli iz XVII. st.

Posebno je atraktivno Saljsko turističko ljeto, povezano s proslavom blagdana Vele Gospe (15. kolovoza). U sklopu Saljskog ljeta održavaju se poznate Saljske užance, predstava koja na osebujan način turistima dočarava bogatu mjesnu tradiciju i običaje i koja u Sali dovodi stotine nautičara s velikim i malim jahtama. Od priredaba svakako valja spomenuti tradicionalnu veselu utrku magaraca te mimohod osvijetljenih brodica.